Židov ili židov

Ovo je naziv pripadnika semitskom narodu koji većinom živi u Izraelu. Bili su, kao narod, izloženi čestim progonima, od kojih je najveći bio poznati holokaust. Vjera ovakvim osoba je judaisam kao i životni stil. Danas ih možemo pronaći skoro u svakoj državi i na svakom mjestu. Razlike između velikog i malog početnog slova ne samo da mnogima zadaju glavobolje, već mogu znatno promijeniti značenje riječi i informacija koje želimo nekome prenijeti. Kako ne bi došlo do nepotrebnih nesporazuma važno je znati pravila gramatike. Veliko početno slovo koristi se za sva vlastita imena i nazive, čak i neke veznike i čestice u naslovima, kao i na početku rečenice. Hrvatski pravopis je jedinstven, jer u našem slučaju pišemo sve riječi koje završavaju na ski, ški i čki malim slovom, dok ostali narodi i države koriste svoja, drugačija, pravila, te ih oni pišu sa velikim početnim slovom, neovisno gdje se riječi našle u rečenici. Gramatička pravila nalažu kako se svi posvojni pridjevi koji su nastali od vlastitog imena uz pomoć ski, ški, čki i ćki pišu malim slovom (izuzetak je ako je na početku rečenice). Po pravilu je ispravno pisati pripadnike religija malim početnim slovom kao na primjer katolik, kršćanin, židov, ali on može označavati i pripadnika židovskog naroda te se u tom slučaju piše velikim početnim slovom kao Židov ili Židovka.